Profesor Sokolić, koji je 20 godina predavao fiziku na sveučilištima u Francuskoj, a posljednjih je šest mjeseci sudjelovao u radu Nacionalnog vijeća za kurikulum, ističe da MZOŠ nije odgovorio na brojne upite niti je prihvatio primjedbe ili kritike na važan obrazovni dokument - Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) koje su mu uputili stručnjaci, među kojima i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, iako je na internetskim stranicama ministarstva objavljeno da se radi o dokumentu o kojemu je postignut visoki konsenzus.
'NOK, kojim bi se bi trebale definirati smjernice u obaveznom školskom obrazovanju, kako osnovnom, tako i srednjoškolskom, stvaran je neozbiljno, bez koordinacije i uz ignoriranje stručnih ljudi. Vijeće je u nekoliko godina više puta mijenjalo članove i čelnike, a istovremeno, dok smo mi još radili na NOK-u, u javnost su puštani probni baloni koji očito najavljuju transformacije školstva o kojima mi uopće nismo bili informirani', kaže prof. Sokolić.
'Primjerice, u intervjuu Večernjem listu ravnateljica XV. gimnazije Veronika Javor u travnju je izjavila da će se u gimnazijama ukinuti fizika, biologija i kemija i umjesto njih uvesti jedinstveni predmet prirodoslovlje. Istina, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs nekoliko je dana kasnije na sastanku s grupom za prirodoslovlje demantirao ovu informaciju, međutim, mnogi od nas ne mogu se oteti dojmu da je na djelu postupno razvodnjavanje školstva.
Mi ni danas zapravo ne znamo koji će predmeti biti u školama ni koje će biti njihove satnice narednih godina, no čini nam se da će prirodoslovlje biti značajno smanjeno, iako nam je obećano da se ništa neće mijenjati. Nas prirodnjake, ali mislim da je da je tako i u nekim drugim obrazovnim područjima, strah je da će obrazovanje jako oslabiti, da će se provesti brojne promjene za koje nema uvjeta – govori se da će se u srednje škole uvesti mnogi zanimljivi predmeti poput dizajna ili arhitekture, a u osnovne škole informatika od prvog razreda – no ne vidim kako će se to učiniti. Odakle novci i obrazovna infrastruktura za to? Oni će se sigurno uvesti na štetu dosadašnjih, postojećih predmeta koji se proglašavaju previše teškima i zahtjevnima poput fizike ili kemije. Naravno, reforma školstva je potrebna, jasno je da treba smanjiti učenje nepotrebnih informacija i učenicima olakšati školovanje, međutim, to se ne bi smjelo učiniti na račun usvajanja kritičkog i znanstvenog načina razmišljanja. Fizika je možda nepopularan predmet, no ne može se jednostavno zamijeniti domaćinstvom ili modom. Također, iz izjava nekih ljudi bliskih ministarstvu mogu zaključiti da se profesorski kadar želi istisnuti i na njegovo mjesto uvesti više profesora s Učiteljske akademije koji bi imali samo pojačano znanje iz nekih predmeta što bi smanjilo stručnost predavača u srednjim školama, osobito u gimnazijama. A jasno je da netko tko je završio samo fiziku ili kemiju neće moći predavati prirodoslovlje kao jedinstven predmet. Čini se da naš sustav općeg školstva teži ka nekom američkom modelu državnih škola u kojima se nude lakši sadržaji i površnije znanje. Međutim, treba uzeti u obzir da Sjedinjene Države imaju i bolje i zahtjevnije privatne škole koje nude kvalitetnije obrazovanje. Takve škole kod nas ne postoje, a i u Americi se one plaćaju. Naše si društvo tako nešto ne može priuštiti', ističe Sokolić.
Ignoriranje struke
'Da tu nešto ne štima, pokazuje i činjenica da MZOŠ ni nakon brojnih pritužbi i kritika nije prihvatio gotovo nijednu primjedbu ili mišljenje struke o NOK-u. Ministarstvo već nekoliko posljednjih godina radi na tom dokumentu. U tu svrhu još je za vrijeme ministra dr. Dragana Primorca formirano Nacionalno vijeće za kurikulum na čelu s dr. sc. Dijanom Vican. Vijeće je 2008. donijelo prvu varijantu NOK-a koja je, međutim, naišla na oštre kritike i nije prošla javnu raspravu. Nakon raspuštanja prvog Vijeća, formirano je drugo na čelu sa saborskim zastupnikom dr. sc. Neviom Šetićem, no taj je sastav raspušten nedugo nakon što je ministar Primorac podnio ostavku. Novi ministar znanosti dr. sc. Radovan Fuchs uveo je potom sustav u kojem su stručnjaci za određena odgojno-obrazovna područja radili u zasebnim grupama, a njihov rad koordinirali su dr. sc. Branislava Baranović i dr. sc. Aleksandra Čizmešija. Međutim, u tom radu nije bilo prave koordinacije, nije bilo potrebne suradnje s drugim grupama, radilo se bez uvida u globalni dokument koji definira smjernice o sadržaju pojedinih predmeta u uskim okvirima, a nije se čak znalo ni hoće li neki od njih biti ukinuti. Ministar Fuchs je 30. srpnja 2010. svečano objavio da je NOK, nakon 205 javnih rasprava i 1.200 očitovanja konačno donesen općim društvenim konsenzusom, te da je prošao raspravu saborskog Odbora za znanost i obrazovanje, međutim, to nije istina. Saborski odbor ga je skinuo s dnevnog reda, a na javnim raspravama uglavnom su se mogle čuti oštre kritike na račun cijele koncepcije. Mi smo htjeli slično Sloveniji donijeti prvo konkretnije predmetne kurikulume, a potom okvirni jer ovako sam okvirni ostavlja previše prostora za manipulaciju', zaključuje on dalje.
Prof. Hrvoje Kraljević: Tko to omalovažava rad Vijeća?
Profesor Sokolić tvrdi da su se koordinatori prema suradnicima u grupama često odnosili osorno i arogantno iako ovi potonji za svoj rad nisu bili plaćeni, a neki su si, poput njega, sami plaćali i putne troškove. U prilog toj tvrdnji ističe i činjenicu da je nakon što je ministarstvo krajem srpnja na svojim stranicama objavilo tekst NOK-a kao službeni dokument, predsjednik Vijeća i bivši ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević primijetio je da on ne odgovara verziji koju je predložilo Vijeće, a koju su na uvid dobili članovi saborskog Odbora za obrazovanje.
'Kraljević je stoga ministru Fuchsu nedavno uputio pismo u kojem je postavio pitanje tko u ministarstvu i s kojim motivima intervenira u gotov tekst Vijeća i bez ikakva obrazloženja unosi promjene', objasnio je Sokolić.
'Pitam se kako članove Vijeća motivirati za daljnji rad ako se netko na takav način odnosi prema njihovu poslu. Članovi Vijeća su ljudi s velikim stručnim, znanstvenim i životnim iskustvom stečenim tijekom uspješnih i priznatih karijera u zemlji i svijetu koji su uložili mnogo truda u ovaj prevažan posao. Tko su ti ljudi u Ministarstvu i koje su njihove kompetencije da na takav način omalovažavaju rad Vijeća?' pita između ostalog u svojem pismu profesor na PMF-u u Zagrebu dr. sc. Hrvoje Kraljević.
Na ovo pismo ministarstvo je Kraljeviću odgovorilo: 'Neizmjerno smo Vam zahvalni što ste svojim pomnim razmatranjem dokumenta ukazali na određene nejasnoće nastale nakon lekture dokumenta i skrenuli nam pozornost na njih. Uprava Ministarstva će još jednom obaviti uvide u tekst i učiniti sva kvalitativna poboljšanja u skladu s ovlastima rada uprava, zakonskim propisima i smjernicama Vlade RH. Raduje nas Vaša dobronamjerna suradnja i želja da zajednički doprinesemo unapređivanju hrvatskoga školstva.'
MZOŠ: NOK je tek okvir
Glasnogovornik ministarstva Duje Bonacci za tportal je izjavio da izrečene optužbe nisu utemeljene jer se NOK-om ne uređuju predmeti.
'On samo daje okvir za postavljanje obrazovanja – za što želimo da djeca budu osposobljena, a ne govori ništa o pojedinačnim predmetima. Ta će se priča rješavati na predmetnim kurikulumima', tvrdi Bonacci.
'Rad na tome je krenuo kad je NOK dovršen. Za svaki predmet postoji povjerenstvo. Najave da bi se neki predmeti mogli ukidati ili smanjivati bile su ishitrene. Međutim, treba uzeti u obzir da se raznorazne interesne skupine bune i upozoravaju da bi u srednje škole trebalo uvesti više nekih njihovih predmeta poput, primjerice, medijske kulture, sporta i sl. Istovremeno vlada paranoja da su djeca preopterećena. Ciljevi tih interesnih skupina ne moraju biti loši, međutim, da se sve želje ostvare, školski bi dan trebao trajati 60 sati. Dakle, reforma je nužna. Treba pronaći načina da se djeci približi materija. No to je metodologija koja nema izravno veze s kurikulumom, već više sa osposobljavanjem nastavnika. Kurikulum bi na temelju postavljenih ishoda trebao pronaći kvalitetniju metodologiju kojom bi se to trebalo ostvariti', objasnio je Bonacci, koji je, kako ističe, i sam fizičar.
Izvor: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/86695/Zasto-Hrvatska-amerikanizira-skolstvo.html
