DRUŠTVO profesora hrvatskog jezika uputilo je prije desetak dana ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu peticiju sa 6 tisuća potpisa profesora, koji nezadovoljni pravopisnim kaosom koji vlada u školama od ministra hitno traže da donese jedinstveni pravopis koji bi se koristio od vrtića do fakulteta.

Peticija bi mogla biti uzaludna s obzirom da iz Ministarstva kažu da je za donošenje službenog pravopisa u institucionalnom odgoju potreban nacionalni konsenzus, kojega nema već godinama, piše Jutarnji.

Sada se koristi pet pravopisa

U školama i fakultetima koristi se pet pravopisa, od kojih jedino Pravopis iz 1994. godine Babića, Finke i Moguša ima službeno odobrenje Ministarstva, a potpisala ga je tadašnja ministrica Vesna Girardi Jurkić.

Svaki izdavač lektorira udžbenike u skladu s pravopisom koji mu odgovara što na kraju zbunjuje učenike, roditelje, ali i nastavnike. "Htjeli smo samo upozoriti ministra da je krajnje vrijeme da se ta stvar presiječe jer je situacija u školama nepodnošljiva", rekao je predsjednik Društva profesora hrvatskog jezika, Srećko Listeš.

"Ministarstvo bi za korištenje u školama moralo propisati Hrvatski školski pravopis jer je on jedini usklađen sa zaključcima koje je donijelo Vijeće za normu", kazao je Stjepan Babić, jedan od autora pravopisa.

"Trebalo bi se konzultirati s nastavnicima"

"Treba se konzultirati s nastavnicima u školama i na fakultetima, posebice na Učiteljskom fakultetu i Filozofskom, kojim pravopisom oni žele pisati. Za pronalaženje rješenja mogao bi poslužiti najnoviji Matičin pravopis. Ionako bi cijeli taj posao trebalo povjeriti Matici", rekao je Silić.

Tijekom mandata Vladimira Strugara bilo je pokušaja da se do jedinstvenog pravopisa dođe javnim natječajem, no i to je propalo. Bivši ministar Dragan Primorac preporučio je za upotrebu u školama Hrvatski školski pravopis Školske knjige, autora Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša.

Školska knjiga lani je izdala i drugo izdanje toga pravopisa za koji kažu da je u usklađen s preporukama Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Odluke koje su oni donijeli nikada nisu postale standard, tako da se i dalje radi po principu kako kome najviše odgovara.