Kad se govori o debljini, važno je prije svega razlikovati pojmove: debljina i prekomjerna težina. Pojam prekomjerna težina znači težinu iznad normalnih vrijednosti, dok je pojam debljina teži stupanj gojaznosti koju nazivamo pretilost. Za procjenu pretilosti služi indeks tjelesne mase – ITM, kojeg možemo dobiti ako tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo s kvadratom tjelesne visine u metrima.



Vrijednost koja iz toga proizlazi uspoređuje se sa centilnim krivuljama za djecu. ITM između 90. – 97. centile ukazuje na prekomjernu težinu. Ako je ITM iznad 97. centile govorimo o pretilosti. Ako je riječ o uhranjenosti djece u Hrvatskoj, vrijednosti ITM pokazuju da povećanu tjelesnu masu ima 10,5 posto školske djece, a 3,8 posto je pretile djece.

Kako nastaje pretilost?

Kako god nazvali višak kilograma tjelesne težine u djece, oni nastaju zbog prekomjernog nagomilavanja masti u organizmu. Uz prehranu bogatu mastima pretilost uzrokuje niz čimbenika, primjerice nasljeđe. Ako je jedan od roditelja pretila osoba, dijete ima 40 posto šansi biti pretilo, a ako su oba roditelja pretjerano gojazni šanse da dijete bude pretilo penju se na čak 80 posto!
Pretilost, međutim, nije samo rezultat nasljeđa, već i naučenih obrazaca ponašanja preuzetih posebice od roditelja te identifikacije djece s roditeljima.

Jedan od čimbenika koji uzrokuju porast pretilosti u društvu u kojemu živimo, pa tako i u djece, svakako je i fizička neaktivnost. Rekla bih: tjelesno pasivan životni stil. Pretjerano gledanje televizije, video igrice i dugo sjedenje za računalom usko su vezani uz stupanj pretilosti. Uz sate gledanja omiljenog programa, djeca jedu hranu bogatu masnoćama, a propagandne poruke - kojima su danas svi televizijski programi obilno propraćeni - upućuju na nezdravu prehranu. Pretilost je, dakle, posljedica ne samo smanjene tjelesne aktivnosti nego i cijeloga niza drugih čimbenika.

Valja na umu imati i psihološki efekt. Pretilost je, primjerice, vezana uz svojstva osobine ličnosti. Djeca povučena u sebe, koja rijetko ili teško razgovaraju o svojim problemima, sklona su depresijama, tjeskobama, čak i agresivnome ponašanju, pa često „utjehu“ nalaze u hrani.

Prekomjerno konzumiranje hrane je ponekad i reakcija na emocionalno stresne događaje kao što su gubitak bliske osobe, razvod roditelja, nesreće, kirurške operacije i sl.
Pretilost se javlja i s nekim bolestima, poput oboljenja štitnjače, nadbubrežne žlijezde, gušteraće, oštećenja mozga i sl.

Utjecaj prehrane

Nedvojbeno najveći „pokretač“ pretilosti jest hrana. Roditelji pretile djece ne tretiraju razborito i podcjenjuju količinu obroka koju djeca svakodnevno konzumiraju. Glavni obroci su često bogati tijesteninom, krumpirom, bijelim kruhom, a oskudni voćem i povrćem. Međuobroci obiluju slatkišima, masnim krekerima i kaloričnim voćnim sokovima.
Obrok, međutim, mora biti bogat ugljikohidratima, bjelančevinama, a oskudan mastima. Namirnice koje bi valjalo svakodnevno konzumirati za zdrav razvoj djeteta dijele se u šest skupina:
žitarice,
voće i povrće,
mlijeko i mliječni proizvodi,
meso, riba i jaja,
orašasti plodovi i mahunarke (grah, leća, grašak)
masnoće i dodaci prehrani.

Prilikom pripremanja obroka valja voditi računa o raznolikosti i količini jela. Zbog toga se, za bolji rast i razvoj djece, u vrtićima i školama pripremaju obroci po programu “zdrava prehrana“. U odbiru zdravog jelovnika kod kuće može nam pomoći „piramida zdravih namirnica».


Žitarice (narančasta boja)
Voće (crvena boja)
Povrće (zelena boja)
Mlijeko i mliječni proizvodi (plava boja)
Meso, riba, jaja, orašasti plodovi i leguminoze (ljubičasta
boja)
Masnoće i dodaci prehrani (žuta boja).



Širina površina označenih bojama kazuje kolika bi trebala biti optimalna zastupljenost pojedine namirnice u svakodnevnoj ishrani. Površina obojena žuto, koja označava masnoće, dakako, najtanja je.
Temeljni obrok pravilne i zdrave prehrane jest doručak od mlijeka s malim postotkom masnoća, žitarica i pahuljica.
U pripremanju obroka valja rabiti koliko god je moguće maslinovo ulje, spravljati ribu, nemasno meso, salate i sl.

Rizik pretilosti

U pretile djece povećan je rizik od nastanka mnogih bolesti. Među njima je u zadnje vrijeme sve učestaliji povišen arterijski tlak, koji loše utječe na opći razvoj djeteta i uvećava rizik nastanka srčanih bolesti. Obično se javlja u adolescentskoj dobi, ako djeca zanemaruju tjelesnu aktivnost.

Uz hipertenziju javlja se i šećerna bolest, diabetes mellitus. Podmukla, stihijska, progresivna bolest koja razara cijeli organizam. Posebice štetno djeluje na oči, bubrege i perifernu cirkulaciju.
Među bolestima koje uzrokuje pretilost još su i bolesti koštano-mišićnog sustava (primjerice, ravna stopala, iskrivljena kralježnica, deformirana koljena). Smatra se da svaki kilogram viška tjelesne težine opterećuje jedno koljeno s četiri dodatnih kilograma.

Najveće teškoće koje proživljavaju pretila djeca su psihološke naravi. Slika tijela potiče pasivan odnos prema vlastitome zdravlju i životu. Dijete razvija osjećaj manje vrijednosti, gubi samopouzdanje, okolina ga odbacuje, a sve to redovito prati slab ili slabiji uspjeh u školi.
Pretilost utječe i na san. Pretila djeca imaju manje kvalitetan san od vitkije djece. Djeci i adolescentima se preporučuje najmanje 9 sati sna dnevno.

Sprječavanje pretilosti

Valja kazati da pretilost nastaje u dojenačkoj dobi. Smatra se da broj masnih stanica koje se stvore u najranijemu razdoblju života ostaje doživotno, smanjuje se samo njihova veličina. U dojenačkom razdoblju je teško, praktički nemoguće, ograničiti unos energetskih namirnica. Masti su u tome životnome razdoblju potrebne za razvoj živčanog sustava. U suzbijanju pretilosti u toj životnoj dobi ključnu ulogu imaju roditelji. Oni su dužni pomno nadzirati tjelesnu težinu djeteta, pažljivo birati hranu, vrijeme i način davanja obroka. Roditeljska ljubav se ne izražava preobilnim hranjenjem.

U dobi od prve do pete godine života hrana se priprema kuhanjem, prženjem bez masti, po mogućnosti u foliji. Slatkiši se maksimalno reduciraju s jelovnika, od napitaka se koriste poluobrano mlijeko i voda. Što rjeđe valja uzimati kalorične sokove, jer potiču pretilost u 60 posto slučajeva.

Uvijek valja poticati tjelesnu aktivnost, hodanje, rad u kući. Dobro je učlaniti dijete u sportske klubove i organizacije.
Kritično razdoblje za porast veličine masnih stanica u tijelu je adolescencija (životna dob između puberteta i rane životne dobi). Stoga je potrebno posebnu pozornost pokloniti tome razdoblju djetetova života. Pored roditelja, pretilost su dužni sprječavati i nastavnici u školama i liječnici školske medicine.

Na osnovu praćenja, mjerenja i suradnje s djecom može se uspješno spriječiti pretilost te nastanak raznih bolesti i komplikacija do kojih poremećaj u tjelesnoj težini dovodi. Radi sprječavanja pretilosti valja stalno poticati djecu i mlade na aktivan stil života, tjelovježbu, bavljanje sportom, uzimanje zdrave hrane i razborit način prehrane.
Zaključit ću naputcima za roditelje koji imaju najvažniju ulogu u stvaranju zdravih životnih navika i sprječavanju pretilosti u djece
Usmjerite svoje napore da se dijete redovito bavi nekom tjelesnom aktivnošću ili sportom.
Pripremajte obroke kod kuće. Ne dopustite da se dijete hrani izvan kuće bez nadzora.
Poslužujte sami hranu djetetu, a veličinu obroka prilagodite njegovoj životnoj dobi i potrebama.
Ne ostavljajte posvuda hranu koju djeca rado jedu i lako se sama njome služe.
Nemojte djetetu nuditi slatke napitke.




Vaša liječnica obiteljske medicne
dr. Diana Kostanjšek



Literatura:

Pretilost, lipoproteini i tjelesna aktivnost, Branka Salzer, Željko Trnka, Mate Sučić Biochemia Medica, Vol. 16 No. 1, 2006.

Pretilost djece - novo područje multidisciplinarnog preventivnog programa, Irena Bralić; Specijalistička pedijatrijska ordinacija Milivoj Jovančević; Specijalistička pedijatrijska ordinacija, Sanja Predavec; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Josip Grgurić; Klinika za dječje bolesti Zagreb Paediatria Croatica, Vol. 54 No. 1, 2010.

Prehrambene smjernice i osobnosti osnovnih skupina, Iva Jirka Alebić MEDICUS, Vol. 17 No. 1_Nutricionizam, 2008.

Pedijatrija, prof.dr.D.Mardešić i suradnici, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Učinkovitost škole zdravog mršavljenja u liječenju pretilosti, Veljko Đorđević ŽeljkoJovanović Milan Gošev Ljiljana Nagy Acta Clinica Croatica, Vol. 40 No. 2, 2001.