Svoje sam učenike učio praviti šalabahtere

Pisac Jadranko Bitenc posjetio je nasu skolu u srijedu, 30. listopada 2009. kako bi predstavio svoju knjigu Twist na bazenu. Ona je na popisu lektire za 6. razred. Gotovo u cijelosti prenosimo naš razgovor jer, premda ima šezdesetak godina, uistinu smo se nasmijali njegovim odgovorima. Izgleda da je lako biti star i biti mlad

O KNJIZI

Maša :Knjiga Twist na bazenu  nema tipičan završetak jer ostavlja puno pitanja za razmišljanje o Nataši, o Adi, njihovoj obitelji. Hoće li nova knjiga biti nastavak ove?
Već sam objavio novi roman, nastavak ovog. I to prije jedno 15, 20 godina, a zove se Pyjama blues. Pun je novih priča o starim likovima. U tom vremenu kad je bio objavljen, mnogo stvari koje su sada uobičajene, tada ih nije bilo. Nije bilo mobitela, interneta. No, odnosi su između likova najvažniji, a to je ono što se ističe u toj knjizi i čini je i danas aktualnom.

Zrinka : Na početku romana ste napisali: Naravno, ne možeš pisati samo istinu, moraš ponešto i izmisliti. Znači li to da se u ovoj knjizi nalazi autobiografski sadržaj?
Postoje dvije vrste knjizevnosti: autobiografska i ona u kojoj je totalno izmišljanje. U ovom se romanu, naravno, nalaze i autobiografski podaci. Napisao sam ga kako bih ohrabrio sve one koji se nalaze u sličnim situacijama.

Laura :Zasto imenu Lennon često dodajete pridjev mladi?
Prvo, dječak se zove Lennon zato što je to ime koje je njegov otac opsjednut Beatlesima  smatrao najljepšim za njega. Mladi sam stavio zato što se razlikuje od starog Lennona.

Maša :Zasto je Lennonov otac opsjednut baš Beatlesima?
Dok sam pisao ovaj roman, Beatlesi su bili jako poznati. Začudi me nekad kada čujemo da netko ne zna za Beatlese. Mnogima, koji čitaju moj roman, prva asocijacija na ime Lennon nije John Lennon, tko bi trebao biti, nego nekakav nogometaš Lennon.

Zrinka :Jesu li Beatlesi vaši idoli s obzirom da ih spominjete u knjizi?
Beatlesi su mi najdraža grupa. Često ih slušam.

Laura :Na kraju knjige nalazi se neobična, drukčija bilješka o piscu. Otkud vam ideja za to? Je li to još jedan trik kako privući čitatelja?
Možda nesvjesno. Nisam bio svjestan da tako privlačim čitatelje.

SVOJE SAM UČENIKE UČIO PRAVITI ŠALABAHTERE

Maša :Jeste li kao klinac i tinejdžer bili problematični?
Za svog oca sam uvijek bio problematičan jer on nije bio normalan.(smijeh)
Čim nisam bio kao on, bio sam problematičan.

Laura :Jeste li vi svoje učiteljice zvali Kontrola ili Gramatikakis?
Mi smo našu nastavnicu iz hrvatskog zvali Stara, ne kao pogrdno, nego to je jednostavno bio njen nadimak.

Maša :Dok ste bili učenik, jeste li voljeli pisati i čitati?
Lektiru nisam volio čitati, ali sam morao zbog oca. Volio sam čitati druge knjige.

Laura :Kada ste počeli pisati?
Misli li se tu na pisanje romana ili riječi? (smijeh ) Oduvijek sam volio pisati, uvijek sam lako pisao tekstove, sastave... Dok je to drugima bilo teško, meni je to išlo od ruke.

Zrinka :Osim što ste pisac, koje ste zanimanje izabrali kao školarac?
Kad sam bio mali, stalno sam mijenjao mišljenje što ću biti u budućnosti. Išao sam u vojnu školu u Mostaru, ali kad sam je završio, shvatio sam da to mene uopće ne zanima. Htio sam biti filmski redatelj, ali nisam uspio upisati akademiju. Studirao sam književnost pa sam postao novinar u Poletu. Poslije sam odlučio da ne želim biti ni novinar. Danas sam voditelj
Centra za kulturu i obrazovanje.

Laura :Upisali ste i komparativnu književnost? Što taj studij uključuje?
Komparacija ili uspoređivanje. To je fakultet koji mi je najviše pomogao, ne samo zbog literarnog znanja kojeg sam prikupio proučavajući hrvatsku, francusku i druge književnosti, nego zbog mogućnosti primjene u svakodnevnom životu.

Zrinka :Jeste li se dobro snalazili kao nastavnik i profesor?
Meni je to bilo zabavno. Imao sam jednog nastavnika koji se prvih pet minuta sata s nama šalio, a poslije smo svi radili. To je bila njegova metoda. Kad radimo, radimo; kad se zezamo, zezamo se. Tako sam i ja. Znao sam svoje učenike podučavati kako napraviti šalabahter, no ako sam nekoga uhvatio da ga koristi pod testom, slijedila je jedinica.

JOŠ KOJA O PISANJU

Laura :Je li vam lakše pisati za djecu ili za odrasle?
Još uvijek mi je lakše pisati za djecu jer, bez obzira sto pred svojim zrcalom imam 60 godina, kad pišem za djecu, imam ponovo 13-14 godina.Još nisam sazrio da bih pisao za odrasle, makar sam počeo i krenuo u književnost za odrasle misleći da je to moj put. Zahvaljujući Ivanu Kušanu shvatio sam da sam ja zapravo pisac za djecu. Možda ste već dosada primijetili  da sam ja razigran. Takav sam cijeli život. Meni je uvijek sve bilo zabavno.Vjerujte da nikada nisam nosio odijelo i kravate, baš zbog toga sam postao dječji pisac.

Zrinka :Gdje nalazite inspiraciju za pisanje?
U mojem slučaju pisanje ima dvije faze: kada negdje pročitam, vidim, čujem nešto što se dogodilo, onda to bilježim i od toga napravim priču. Druga faza je kada moram sjesti za stol i početi pisati nešto što se čini smisleno ne samo meni, nego i onima za koje to pišem.

Maša :Jeste li ikada htjeli odustati od pisanja?
Nije me nitko prisilio na pisanje, pa nisam imao ni razloga odustati. Radost pisanja mi je kao i radost življenja. Naravno, ima dana kada sam živčan i nervozan, ali to kod mene kratko traje.

Zrinka :Bojite li se konkurencije (drugih pisaca)?
Pisanje nije natjecanje, tu nema rang liste ili top liste. Treba uvijek dati sve najbolje od sebe.

Laura :Kako izgleda vaš kutak za pisanje ?
Ima pisaca koji mogu pisati u bilo kojoj prostoriji. Ja to ne mogu. Na mom radnom stolu uvijek se nalazi hrpa čokolade, ali moram vam priznati da ja nju ne jedem, ja nj žderem.

Zrinka :Mislite li da je vaša karijera uspješna? Želite li postići jos više?
Ako ja napravim roman koji se meni sviđa, onda je to dovoljno za mene.

Završne misli pisca bile su vezane uz uspjeh. Dodao je kako se ništa ne može postići neradom. Ako želite uspjeti, trudite se više od svih drugih. Tako je činio i naš veliki, svjetski poznat košarkaš Dražen Petrović. Talentirani igrači su odlazili s treninga, a on je ostajao i vježbao. Ako se i mi budimo tako trudili, rezultat ne bi trebao izostati.
                                    

                                                                                                    pripremila: Zrinka Alilović, 7.c